Na Sokolcu je 26. februara 2020. godine u okviru projekta “Očuvanje jedinstvene biološke raznolikosti u slivu Drine” održana prva konferencija posvećena zaštiti Pančićeve omorike, endemične vrste za koju se procjenjuje da bi u narednih 50 godina mogla da nestane ukoliko se Srbija i Bosna i Hercegovina, čija područja naseljava, zajedno ne posvete ovom problemu.
Na konferenciji je bilo riječi o projektnim aktivnostima koje zajednički sprovode ” Šume Republike Srpske” i Nacionalni park “Tara”. Projektom su ujedinjene aktivnosti na cijelom području gdje raste Pančićeva omorika.
Riječ je o lokalitetima sa obje strane Drine, a projektom će biti zaštićeno 20 staništa Pančićeve omorike u opštinama Bajina Bašta, Srebrenica, Milići, Rogatica, Višegrad i Foča.
Vršilac dužnosti direktora “Šuma Republike Srpske”, Slaven Gojković izrazio je zadovoljstvo što je ovo javno preduzeće domaćin konferenciji koja je proistekla iz zajedničkog projekta sa Nacionalnim parkom “Tara” o zaštiti Pančićeve omorike, endemične vrste za koju se procjenjuje da bi u narednih 50 godina mogla da nestane ukoliko se zajedno ne posvete ovom problemu.
Direktor Nacionalnog parka Tara, Dragić Karaklić naglasio je da je projekt vezan za očuvanje Pančićeve omorike u njenim prirodnim nalazištima, a sva staništa ove endemske vrste u Nacionalnom parku Tara nalaze se u prvom stepenu zaštite.
Marijana Josipović iz Nacionalnog parka “Tara” rekla je novinarima da je cilj projekta da doprinese očuvanju biološke raznovrsnosti Podrinja, ali i zaštiti Pančićeve omorike, koja je danas svjetski ugrožena vrsta.
Ona je istakla da partneri zajedničkim snagama žele da potpomognu opstanku ove vrste u budućnosti kroz unaprijeđeno upravljanje ugroženim staništem Pančićeve omorike, podizanje svijesti o značaju ugroženih vrsta i druge aktivnosti.
Redovni profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, Milan Mataruga rekao je da su u provođenju ovog projekta angažovani Institut za molekularnu genetiku u Beogradu, Šumarski fakultet Univerziteta u Banjaluci, zavodi za zaštitu prirode i naučnoistraživačka zajednica.
Mataruga kaže da je na ljudima od struke i nauke sa ovih područja da očuvaju i spasu od nestajanja ovu jedinstvenu vrstu čije stanište je na području Republike Srpske i Srbije sa obje strane rijeke Drine od Milića do Foče.
Doktor Jelena Aleksić sa Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo u Beogradu rekla je novinarima da je svima jasno još od 1955. godine, kada je ova vrsta zaštićena u bivšoj Jugoslaviji, da Pančićeve omorike ima samo na ovim područjima u prirodnoj populaciji zbog čega je treba zaštititi.
Ona je istakla da je potrebno da se napravi sveobuhvatna genetička studija na osnovu koje će se napraviti plan gazdovanja i dugoročna strategija da bi Pančićeva omorika opstala na ovim terenima i u budućnosti.
Najljepši četinar Evrope Pančićeva omorika /Picea omorika/ predstavlja endemični rijetku vrstu, jednu od najstarijih u evropskoj flori, koju je na planini Tari 1875. otkrio poznati botaničar i naučnik Josif Pančić.
