Odgovor na ovo pitanje nudi sveobuhvatna\u00a0analiza<\/b>\u00a0Centra za ravnomerni regionalni razvoj (CenTriR) koja otkriva razli\u010dite aspekte\u00a0sprovodjenja omladinskih politika u op\u0161tinama i gradovima koji se nalaze u pograni\u010dnom regionu Srbije prema Bosni i Hercegovini<\/b>. Ovaj prikaz u velikoj mjeri oslikava stanje i u drugim dijelovima Srbije, te su zaklju\u010dci i preporuke uglavnom primjenljivi i na ostale dijelove zemlje. Analiza pokazuje da su, i pored uspostavljanja nadle\u017enih institucija na nacionalnom i pokrajinskom nivou (Ministarstvo omladine i sporta, Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu) i na lokalnom nivou (vi\u0161e od 140 kancelarija za mlade), kao i usvajanja napredne regulative u ovoj oblasti (Zakon o mladima, Nacionalna strategija za mlade, Lokalni akcioni planovi za mlade, itd.), interesi omladine u Srbiji i dalje na marginama procesa dono\u0161enja odluka na svim nivoima vlasti.<\/p>\n
Va\u017ean dio analize predstavljaju rezultati istra\u017eivanja\u00a0o funkcionisanju kancelarija za mlade u 8 lokalnih samouprava<\/b>\u00a0iz pomenutog regiona – Sremske Mitrovice, Indjije, Stare Pazove, Rume, Prijepolja, Nove Varo\u0161i, U\u017eica i \u010cajetine. Istra\u017eivanje je pokazalo da su gotovo sve lokalne samouprave prepoznale zna\u010daj osnivanja lokalnog servisa za mlade, ali da, i pored toga,\u00a0neke od njih jo\u0161 uvek nisu obezbijedile prostor za obavljanje svakodnevnih aktivnosti kancelarije za mlade, kao ni bud\u017eet iz koga bi se finansirale aktivnosti usmjerene na unaprijedjenje polo\u017eaja mladih<\/b>, kao \u0161to je slu\u010daj sa U\u017eicem i \u010cajetinom. Godi\u0161nji bud\u017eet kojim raspola\u017eu kancelarije za mlade se veoma razlikuje od jedne do druge lokalne samouprave, pa se tako 2012. godine kretao u rasponu 280,000 dinara u Staroj Pazovi do 3,8 milona dinara u Indjiji i Sremskoj Mitrovici. Pored ovoga, znajajno je napomenuti\u00a0da polovina kancelarija za mlade koje imaju sopstveni bud\u017eet nije direktno uklju\u010dena u bud\u017eetsko programiranje za narednu godinu<\/b>\u00a0i da u njihovo ime, a bez konsultacija sa njima, to rade druga odjeljenja lokalne samouprave. Ovo dovoljno govori o tome kako lokalne samouprave rangiraju potrebe i probleme mladih u lokalnoj zajednici prilikom alokacije finansijskih sredstava i sa koliko (ne)ozbiljnosti planiraju da pristupe njihovom rje\u0161avanju.<\/p>\n
U analiziranim kancelarijama za mlade radi naj\u010de\u0161\u0107e jedno do dvoje stalno anga\u017eovanih lica, a svaki drugi koordinator\/ka za mlade ima vi\u0161egodi\u0161nje radno iskustvo u civilnom sektoru. Ova pohvalna praksa je doprinijela tome da su\u00a0sve analizirane kancelarije u prethodne 2 godine uspjele da preko projekata obezbijede odredjena sredstva za finansiranje svojih aktivnosti<\/b>, po\u0161to vrlo skromna sredstva, kojima raspola\u017eu iz lokalnog bud\u017eeta, nisu ni pribli\u017eno dovoljna za njihovo svakodnevno funkcionisanje i rje\u0161avanje problema mladih u lokalnoj zajednici.<\/p>\n
Bez obzira na pojedina\u010dne (ne)uspjehe, mo\u017ee se konstatovati da su kancelarije za mlade u svom dosada\u0161njem radu, generalno, postigle nekoliko klju\u010dnih rezultata:\u00a0osnivanje lokalnog servisa za mlade kome se mladi u bilo kom momentu mogu obratiti i gde \u0107e njihovi problemi i prijedlozi biti uva\u017eeni; stvaranje mogu\u0107nosti za neformalno obrazovanje mladih i u\u010de\u0161\u0107e u programima za mlade; uspostavljanje saradnje izmedju lokalnih institucija i omladinskih organizacija sa ciljem unaprijedjenja polo\u017eaja mladih; bolja umre\u017eenost mladih na lokalu i formiranje novih lokalnih omladinskih organizacija<\/b>. Medjutim, da bi se postigli stvarni rezultati u drugim oblastima zna\u010dajnim za polo\u017eaj mladih na lokalu, bi\u0107e potrebno ulo\u017eiti mnogo dodatnog truda, finansijskih sredstava i istrajnosti u borbi sa postoje\u0107im problemima. Kao prvo, prosje\u010dan broj mladih koji koriste usluge kancelarija za mlade i u\u010destvuju u njenim aktivnostima je u najve\u0107em broju op\u0161tina mali i nedovoljan u odnosu na \u010ditavu populaciju mladih u njima. Ovakvoj situaciji pogoduje izuzetna pasivnost, inertnost i nezainteresovanost ve\u0107ine mladih u najve\u0107em broju lokalnih zajednica, ali i to \u0161to u nedostatku finansijskih i drugih resursa ove kancelarije nisu u stanju da u dovoljnoj mjeri zainteresuju i animiraju mlade da svoje slobodno vrijeme koriste na pravi na\u010din. Kao drugo, u 90% slu\u010dajeva ove kancelarije isklju\u010divo sprovode aktivnosti u koje su uklju\u010deni mladi iz urbanog dijela op\u0161tine\/grada, dok su mladi koji \u017eive na selu ili u prigradskim naseljima rijetko obuhva\u0107eni njihovim aktivnostima, \u010dime jedna zna\u010dajna grupacija ostaje izvan doma\u0161aja omladinske politike. Kao tre\u0107e, mladi se jo\u0161 uvek ne percipiraju kao aktivni subjekti u odno\u0161enju odluka i kreiranju lokalnih politika, ve\u0107 se naj\u010de\u0161\u0107e koriste kao dekor i \u201enezaobilazan\u201c \u010dinilac u procesima u kojima se participativnost a priori podrazumeva, kao \u0161to je izrada Lokalnih akcionih planova za mlade.<\/p>\n Ovi nalazi su dio \u0161ireg istra\u017eivanja sprovedenog na projektu \u201eMladi-najzna\u010dajnija pokreta\u010dka snaga na\u0161eg regiona\u201c, koje se bavi utvrdjivanjem stvarnog stanja na planu sprovodjenja omladinskih politika u pograni\u010dnim lokalnim zajednicima u Srbiji i BiH. Projekat, kroz IPA program Prekograni\u010dna saradnja Srbija – Bosna i Hercegovina, finansira Evropska unija, a zajedni\u010dki ga realizuju dvije organizacije civilnog dru\u0161tva – Centar za ravnomerni regionalni razvoj – CenTriR (Beograd) i Helsin\u0161ki odbor za ljudska prava u Republici Srpskoj (Bijeljina). Rezultati ovog \u0161ireg istra\u017eivanja, koje se fokusira na gradove i op\u0161tine sa obje strane granice, kao i rezultati Analize koja se odnosi isklju\u010divo na gradove i op\u0161tine u Republici Srbiji, dostupni su na vebsajtu CenTriR-a, i to na slede\u0107im adresama:\u00a0 publikacija<\/a> i analiza za Srbiju<\/a>.<\/p>\n<\/div>\n <\/p>\n IZVOR: http:\/\/www.centrir.org\/index.php?news=105<\/a><\/p>\n Vjest o istra\u017eivanju objavili su i:<\/b><\/p>\n http:\/\/www.ozon.rs\/vesti\/2014\/da-li-omladina-u-ima-pravo-da-bude-nezadovoljna\/ Odgovor na ovo pitanje nudi sveobuhvatna\u00a0analiza\u00a0Centra za ravnomerni regionalni razvoj (CenTriR) koja otkriva razli\u010dite aspekte\u00a0sprovodjenja omladinskih politika u op\u0161tinama i gradovima koji se nalaze u pograni\u010dnom regionu Srbije prema Bosni i Hercegovini. Ovaj prikaz u velikoj mjeri oslikava stanje i u drugim dijelovima Srbije, te su zaklju\u010dci i preporuke uglavnom primjenljivi i na ostale dijelove […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[16,3],"tags":[],"class_list":["post-2210","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-mladi-najznacajnija-pokretacka-snaga-regiona","category-news"],"yoast_head":"\n
\n<\/a>http:\/\/www.inkluzija.gov.rs\/?p=24000<\/a><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"